U današnjem svijetu, gdje smo bombardirani informacijama sa svih strana, medijska pismenost je postala ključna vještina. Omogućuje da kritički procijenimo informacije koje primamo, razlikujemo činjenice od laži i manipuliranja, te da se aktivno i odgovorno uključimo u medijski svijet.
Posebno je važno da se medijska pismenost uči u školama. Učenici su jedna od najugroženijih grupa kada je u pitanju dezinformacije i manipuliranje informacijama. Oni još uvijek razvijaju kritičko mišljenje i vještine analize te su lakša meta za one koji žele širiti lažne vijesti i propagandu.
Brojna istraživanja su pokazala da učenici i studenti imaju slabo razvijenu medijsku pismenost. Kako bismo provjerili kakvo je stanje u našoj školi proveli smo jedno takvo istraživanje u Komercijalnoj i trgovačkoj školi Bjelovar tijekom travnja 2024. godine. U istraživanju su sudjelovali učenici prvih razreda (njih 54). Upitnik je kreirala te obradila, analizirala i interpretirala pedagoginja Ornela Malogorski koja je i vodila istraživanje. U provedbi su pomogli razrednici Spomenka Bohaček, Dario Elijaš i Natalija Konir Ladović, a pomogle su i učenice Lea Oštrić i Martina Kopanji iz 3. b razreda.
Cilj je bio ispitati stavove i mišljenja učenika o korištenju medija i medijskoj pismenosti te učestalost korištenja medija i medijskih sadržaja. Učenici su odgovarali na 25 pitanja iz kojih su izvedeni zaključci:
- Učenici u velikoj mjeri vrijeme provode na društvenim mrežama i to najviše na mobitelu.
- Imaju otvorene profile na više društvenih mreža
- Najviše koriste Tik Tok (37 %) i SnapChat (32 %) Instagram (18 %) YouTube (11%, Facebook (2%)
- Oko 62 % učenika je na internetu više od 4 sata dnevno.
- 20 % učenika je bilo izloženo nasilju putem društvenih mreža (6 % svaki dan, 2 % nekoliko puta tjedno i 13 % nekoliko puta mjesečno) i tu najviše spominju širenje laži, neugodne komentare i vrijeđanje kojem su izloženi
- 13 % priznaje da je bilo nasilno prema drugima putem interneta.
- 52 % se dopisivalo s nepoznatom osobom putem interneta.
- Najviše učenika navodi da bi u slučaju nasilja prekinulo kontakt s osobom koja je nasilna ili prijavila roditeljima.
- 35 % učenika navodi da roditelji kontroliraju objave na mrežama, a 63 % je razgovaralo s roditeljima o opasnostima interneta u zadnja tri mjeseca.
- 20 % učenika priznaje da se lažno predstavljalo na internetu.
- 24 % smatra da se u školi nedovoljno govori o medijskoj pismenosti.
- Svoje znanje o medijskoj pismenosti 48 % učenika ocjenjuje nedovoljnim.
- Prema izjavama roditelja najviše znanja o medijskoj pismenosti učenici stječu u školi (31 %) i u medijima (35 %).
Rezultati mogu poslužiti kao pokazatelj u kojem smjeru dalje raditi s učenicima, koje teme uvoditi u školski kurikulum, koje kompetencije jačati kod nastavnika i roditelja
Ulaganje u medijsku pismenost učenika je ulaganje u njihovu budućnost. Ono im omogućuje da postanu informirani i aktivni građani koji mogu donositi informirane odluke i sudjelovati u demokratskom društvu.
Istraživanje je dio projekta UM(Učimo medije) čija je voditeljica profesorica Božica Božoki.
Ornela Malogorski, prof.
